Intelektualna svojina
Mnoge kompanije stvaraju ili koriste intelektualnu svojinu. Danas je intelektualna svojina
svugde oko nas i ona štiti interese kreativnih industrija i pronalazača, inovatora i pre svega
kompanija koje žele da se postave na tržištu i iskoriste znanje i intelektualne potencijale svojih
zaposlenih.
IT sektor stvara intelektualnu svojinu konstantno, samo tu razlukujemo one koji je stvaraju za
druge (outsorcing kompanije) i one koji je stvaraju za sebe. U svakom slučaju moramo znati koje
ugovore koristimo, kada se koristi ugovor o narudžbini softvera, kako je on uređen, a kada se
koristi ugovor o softverskoj licenci i kako ovaj ugovor deluje, te koje sve podtipove ima i koje
sve vrste licenci znamo (open sorce, creative commons, GNU licence, MIT licence i mnoge
druge). Umeti odabrati za svoj poslovni model odgovarajuću licencu i onda znati na koje detalje
je potrebno obratiti pažnju u pripremi dokumentacije. To su stvari koje čine jedan biznis čvršćim
i otpornijim na promene u interesima kod ugovornih strana kroz vreme.
Potrebno je spremati i tehničku i drugu dokumentaciju za sajt, aplikaciju, softver i treba imati na
umu koje mere sajberbezvednosti treba primeniti, kao i kako zaštititi lične podatke i primeniti
najbolja rešenja za opštu bezbednost konačnog korisnika softvera (bile to kompanije ili fizička
lica).
O značaju poslovne tajne po poslovanje, u doba informacija nije potrebno više govoriti.
Razmislite da li vam u pregovorima, saradnji i na drugim mestima treba ugovor o poverljivosti
informacija (ili popularno NDA).
„Znanje je moć, uvećava se deljenjem, a štiti se samim sobom, znanjem.“